page_header.jpg

Zaštita "zviždača"

Termin zviždač dolazi od prijevoda engleske riječi „whistleblower“. „Zvižđač“ je zaposlenik, bivši zaposlenik ili član organizacije koji prijavi nelegalno postupanje odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.

Osobe koje prijavljuju korupciju su iznimno važne za otkrivanje i procesuiranje korupcijskih kaznenih djela. Korupcija se dogovara u četiri oka, unutar zatvorenih sustava te ju je često bez dojave iznutra nemoguće otkriti.
Suvremena zakonodavstva svjesna važnosti „zviždača“ nastoje potaknuti osobe na prijavu korupcije te im zakonima jamče zaštitu od otkaza kao i od zlostavljanja poslodavca.

Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa izradio je „Analizu zaštite zviždača u zemljama članicama Europske unije“ kojom je izvršen pregled prakse zaštite zviždača u zakonodavstvima 11 europskih zemalja.
Zaštita osoba koje u dobroj vjeri prijave korupciju u RH propisana je.

Čl.131. Kaznenog zakona  ( NN 125/11, 144/12)

(1) Tko otkaže ugovor o radu radniku zato što se u dobroj vjeri zbog opravdane sumnje u korupciju obratio ili podnio prijavu nadležnim osobama ili tijelima državne vlasti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Zakon o radu ( NN 149/09 , 61/2011 , 82/12 )

Čl.109.st.3.

3) Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Čl.131.st.2

2) U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

Čl. 14. a. Zakona o državnim službenicima  (NN 92/05 142/06 , 77/07 , 107/07 , 27/08 , 34/11 , 49/11 , 150/11 , 34/12 , 49/12 )

Pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju

(1) Obraćanje državnog službenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak državne službe.

(2)  Državnom službeniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti ako nadležno državno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovom Zakonom te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja

(3) Čelnik tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećega državnog službenika koji postupa protivno stavku 2. ovog članka

(4) Zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti

Čl.32. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi   (NN 86/08 , 61/11 )

Pravo na zaštitu službenika i namještenika koji prijavi sumnju na korupciju

(1) Obraćanje službenika i namještenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak službe.

(2) Službeniku i namješteniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti ako nadležno državno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovom Zakonom te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.

(3) Pročelnik upravnog tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećeg službenika, odnosno namještenika koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka.

(4) Općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv pročelnika upravnog tijela koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka.

(5) Zlouporaba obveze službenika i namještenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti.

Čl.25. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96 , 79/07 ) 

Kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatrati priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom tijelu te, ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa.

 

Čl. 36. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru  (NN 141/06 )


(1) Čelnik korisnika proračuna obvezan je sprječavati rizik nepravilnosti i prijevare te poduzimati radnje protiv nepravilnosti i prijevara

 

(2) Čelnik korisnika proračuna obvezan je imenovati osobu zaduženu za nepravilnosti, koja će zaprimati obavijesti o nepravilnostima i sumnjama na prijevaru ili samostalno poduzimati radnje protiv nepravilnosti i prijevara

 

(3) Unutarnji revizori, osobe uključene u financijsko upravljanje i kontrole, kao i drugi zaposlenici, o sumnjama na prijevaru ili o odgovarajućim nalazima o nepravilnostima istodobno će obavijestiti čelnika korisnika proračuna i osobu zaduženu za nepravilnosti

 

(4) Ako unutarnji revizor posumnja na prijevaru u tijeku obavljanja revizije, o tome obavještava voditelja jedinice za unutarnju reviziju, koji je obvezan prekinuti izvođenje revizije i podnijeti pisano izvješće čelniku korisnika proračuna i osobi zaduženoj za nepravilnosti

 

(5) Nakon primljene obavijesti o nepravilnosti i sumnji na prijevaru, čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnosti poduzet će  potrebne mjere i o tome obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno tijelo za nepravilnosti i prijevare pri Ministarstvu financija, a u roku od 15 dana u pisanom će obliku poduzetim mjerama obavijestiti osobu koja je upozorila na nepravilnosti ili prijevaru osim u slučaju anonimne prijave

 

(6) Ako osobe iz stavka 3. ovoga članka ne dobiju informaciju o poduzimanju odgovarajućih mjera, o tome će obavijestiti nadležna tijela za nepravilnosti i prijevare iz stavka 5. ovoga članka. Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija nije nadležno tijelo za prijavu nepravilnosti i prijevara

 

(7) Osobama iz stavka 3. ovoga članka jamči se zaštita identiteta i stečenih prava u radnom odnosu na temelju zakonskih propisa Republike Hrvatske

 

(8) U slučaju nepravilnosti i prijevara postupci prema nadležnim tijelima Republike Hrvatske i Europske unije te druga pitanja s tim u svezi uredit će se posebnim propisima.

 

Čl. 57. Zakona o trgovini (NN 87/08 , 96/08 , 116/08 , 76/09 114/11
 
(3) Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu.
 
(4) Obraćanje radnika, zbog osnovane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne može biti razlog za otkaz.
 
(5) Radniku koji zbog osnovane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji nadležnim tijelima jamči se anonimnost ako nadležno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih propisima o radu te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.
 
(6) Ako radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupao protivno odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka, na poslodavcu je teret dokazivanja o opravdanom razlogu otkaza ugovora o radu.