U Splitu, u hotelu „Park“, održan je okrugli stol na temu „Borba protiv korupcije na lokalnoj razini“, čije je domaćin bilo Ministarstvo pravosuđa, a pokrovitelj Delegacija Europske unije u Hrvatskoj. Na tom skupu raspravljali su predstavnici lokalne i regionalne samouprave, političkih stranaka i građanskih udruga o uzrocima, pojavnim oblicima, raširenosti i posljedicama korupcije te načinima njena sprječavanja na lokalnoj razini. Okrugli stol organiziran je u sklopu projekta „Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije - Kampanja za podizanje svijesti“, nakon Rijeke i Osijeka, a uoči istovjetnog skupa u Zagrebu.

Jačanje vladavine prava u domeni suzbijanja korupcije te poticanje suradnje među tijelima i organima središnje i lokalne vlasti u Hrvatskoj temeljni su ciljevi projekta u sklopu kojeg se održava današnji okrugli stol, istaknuo je na otvoranju Tihomir Kralj, tajnik Ministarstva pravosuđa. Naglasio je kako ovaj skup i slične aktivnosti nisu dio represivnog sustava, već tromijeg, ali konkretnijeg i dugoročnog sustava prevencije korupcije, koji će pokušati uvjeriti široki krug zainteresirane javnosti kako koruptivno ponašanje više ne spada u 'normalno' svakodnevno ponašanje. Predstavio je i nedavno tiskanu brošuru „Korupcija - uzroci, posljedice i prevencija“, koja je podijeljena svim sudionicima okruglog stola.

Anđelka Visković, zamjenica splitskog gradonečelnika, pozdravljajući nazočne ustvrdila je kako je problem korupcije svjetski problem. Po njoj, svaka država ugrađuje mehanizme za preveniranje i sprječavanje korupcije. U borbi protiv korupcije moraju surađivati sve razine vlasti, a to se mora najtemeljitije provoditi na razini lokalne samouprave. Građani opravdano očekuju da lokalna vlast bude transparentna. Edukacija na svim razinama, po njezinu mišljenju, u kojoj će sudjelovati i institucije, i udruge, alii sami građani, može značajno pripomoći u tim nastojanjima. Na kraju, istaknula je kako je korupcija problem koji ugrožava nacionalne interese, a o tome moramo početi poučavati i najmlađe generacije.

Ante Sanader, župan Splitsko-dalmatinske županije, dao je punu podršku održavanju ovog okruglog stola, istaknuvši kako je najvažnija bitka protiv male, svakodnevne korupcije. Za korupciju vrijede ista pravila kao i za reforme: u načelu su svi za reforme i borbu protiv korupcije, ali to prestaju biti kada red dođe na njih same. Ispričao je dva osobna primjera iz bliže prošlosti, kada ga je jedan ugledan građanin zamolio za primanje, na kojem je uvodno pričao o načelima na kojima treba počivati pravna država, da bi na kraju zatražio intervenciju radi sprječavanje rušenja njegove bespravno sagrađene kuće. Drugi je primjer kada ga je jedan građanin zamolio da mu intervenira za zapošljavanje njegova djeteta, a kada mu je župan odgovorio kako je to nemoguće, jer da treba proći kroz natječaj i prijemna povjerenstva, čovjek mu je uzvratio kako je znao da župan „nije dobar čovjek“ i da mu „ne želi pomoći“. Zaključio je kako čelnici na svim razinama vlasti moraju svakodnevno i osobnim primjerom pokazati kako se bori protiv korupcije.

Premda čelnici lokalne samouprave to nerado priznaju, građani u anketama taj segment uprave najčešće stavljaju na prvo mjesto po koruptivnom djelovanju, kazao je Davor Dubravica iz Ministarstva pravosuđa, u uvodnom predavanju pod naslovom „Prevencija korupcije i sprječavanje sukoba interesa“ kojim je izložio metode prevencije korupcije i njihovu primjenjivost na lokalnoj razini.

Sandra Pernar, izvršna direktorica GONG-a, predstavila je rezultate istraživanja Lotus (Lokalna odgovorna i transparentna uprava i samouprava). Prema tom istraživanju, Splitsko-dalmatinska županija najnetransparentnija je u zemlji, budući da među dvadesetak najlošije ocijenjenih općina u pogledu transparentnosti rada i poštivanja prava građana na informaciju čak 15 dolazi iz te županije, dok po tri netransparentne općine imaju Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija. Pernar smatra da je loša transparentnost jedinica lokalne samouprave neodrživa, pa predlaže da se organizirano potiče prijenos dobrih praksi u transparentnom i otvorenom upravljanju među gradovima i općinama u istim regijama ili sličnih socio-ekonomskih profila.

Tomislav Mičetić, načelnik Samostalne službe za unutarnju reviziju iz Ministarstva financija, govorio je o odgovornosti i transparentnosti u izvršenju proračuna. Jedno od temeljnih prava poreznih obveznika jest spoznaja o načinu trošenja novca od strane javne uprave. Odgovornost i transparentnost glavni su uvjeti za korištenje sredstava iz EU fondova, osobito za ona koja se troše putem javne nabave. Većina preduvjeta za upravljanje EU fondovima ostvaruje se putem provedbe proračunskih načela i zakonskih propisa RH, koji su već usklađeni s EU.

U vrlo živahnoj raspravi dr. don Ivan Grubišić je ponovio neke od svojih poznatih stavova kako je korupcija kod nas postala "način života", zbog čega su nam potrebne korjenite i strukturne promjene na svim razinama, a istodobno i "temeljite smjene struktura koje su dovele do ovakvog stanja", za što netko mora odgovarati. Smatra da smo u proteklih 20 godina temeljito razgradili dotadašnji sustav upravljanja, a da su se nove strukture toliko umnožile da se u njima ne snalaze ni pravnici. Za rješavanje jednostavnog administrativnog problema umjesto par minita na jednom mjestu kod nas obično treba pronaći „vezu“, nakon čega će se obići više šaltera u roku ne kraćem od 15 dana. Moramo pojednostavniti propise, jer ćemo se bez toga boriti s vjetrenjačama, a korupciju nećemo smanjiti. Zašto državna revizija ne nadzire u što se troši novac koji se iz državnog proračuna doznačuje Crkvi? Predsjednik HBK je na moje izravno pitanje o tome odgovorio kako su oni „to riješili na pravom mjestu“. Dakle, „oni“ su se dogovorili, a poštuju li se pritom zakoni to nikoga nije briga. Međutim, nitko ne smije biti iznad zakona, pa ni Crkva. 

Još oštriji je bio kolumnist i književnik Ante Tomić. On smatra da je glomazna struktura lokalne samouprave bazično korumpirana, a i da je napravljena tako da pogoduje korupciji. U Dalmaciji postoje četiri županije u kojima egzistiraju brojni besmisleni gradovi i općine. Veliki broj općina je nesamostalan i izravno ovise o dotacijama iz državnog proračuna, a upravo su one leglo korupcije. Služe jedino za zbrinjavanje nižih stranačkih čelnika, koji uz plaću često pokušavaju pronaći kakav mali ilegalni prihod. Temeljna stvar koju treba napraviti je temeljita i bolna reforma lokalne samouprave. Drugi veliki problem, smatra Tomić, situacija je u Gradu Splitu, u kojem, po njemu, postoji model vladanja usporediv samo s nekim arapskim zemljama, jer većinu položaja, poslova i projekata vode braća, sestre, tetke, stričevi, nećaci i prijatelji velikog vođe, koji po tome naliči Moameru Gadafiju. Europska Unija bi, po Tomiću, sva svoja savjetovanja o korupciji i sukobu interesa trebala održavati u Splitu, kojeg je vlast Željka Keruma pretvorila u "tematski park ili Disneyland korupcije".

Načelnik Runovića, Josip Lešina, usprotivio se zahtjevima za smanjivanje broja općina, smatrajući da one, poput njegove, mogu svojim stanovnicima pružiti bolji standard življenja, poput nogostupa, škola, ambulanti i školskih dvorana. Da nisu stvorene općine, njegovo je mišljenje, ta mjesta ne bi rasla i razvijala se. U velikoj većini seoskih općina proračun je manji od pet milijuna kuna, a imaju od tisuću do najviše tri tisuće stanovnika, i u njima „svatko svakoga zna“. Osim toga, gotovo svi rashodi proračuna unaprijed su zadani, dok je javna nabava „preregulirana“ i predstavlja „omču“, s kojom se najčešće ne može izabrati najkvalitetniji izvođač radova. Odnos prema čelnicima lokalne samouprave je sraman. To su izravno izabrani dužnosnici, ali se zbog opsega posla često pretvaraju u sluge i služe za „pljuvanje“. Tvrdi da je većina čelnika časna i poštena, ali priznao je da korupcije i na toj razini ima, ali je treba svesti s pravila na iznimku. Upitao se zar i rodbina čelnika ne može od nečega živjeti? Ako u svijetu poduzetnik može zaraditi novac, zašto to ne mogu i kod nas?

Tomislav Urlić, načelnik Podgore, žali se kako redovno pozivaju medije na sjednice Općinskog vijeća, ali im se vrlo rijetko odazivaju, jer kod njih ne mogu pronaći senzacije. I on je priznao kako je korupcija postala „način ponašanja“, a ne iznimka. Međutim, dok su bili pod Makarskom, nisu imali sadašnju infrastrukturu. Zakon o legalizaciji bespravne izgradnje po njemu predstavlja već četvrti pokušaj legalizacije kriminala, i to pred predstojeće izbore. Tim zakonom, po njemu, vlast šalje poruku kako kriminal ima pravo, a ljudi koji su legalno gradili svoje objekte nemaju.

Dogradonačelnica Splita, Anđelka Visković, odgovarajući Anti Tomiću, rekla je da je Split sredina u kojoj se svaka ispijena kava tumači kao mogući izvor nepotizma. Po njoj gradonačelnik Željko Kerum uspješan je biznismen koji poznaje mnogo ljudi, a ulazeći u politiku rekao je kako želi svoja poznanstva staviti u službu dobrobiti grada, čiji su ga stanovnici izabrali na neposrednim izborima. Projekt Zapadne obale, zbog kojeg se u javnosti razvlači gradonačelnika, po njoj je zapravo veliki projekt grada Splita koji sve vlasti već 30 godina proglašavaju prioritetom, ali ih nijedna nije bila u stanju riješiti. Uz taj projekt, važna je i Istočna obala, a riječ je o globalnoj investiciji koja se ne može ostvariti bez velikih inozemnih investitora. Stalno javno povlačenje imena gradonačelnika Keruma loša je poruka, jer se sugerira da se čovjek iz biznisa ne bi trebao baviti politikom, jer će u protivnom biti stalno prozivan. Rad Gradskog vijeća je više nego transparentan, jer je riječ o najgledanijem programu na nacionalnim i lokalnim TV postajama. Oporbeni vijećnici u posljednje vrijeme mijenjaju taktiku, pa sad kažu da je možda sve zakonito, ali da nije moralno. To je usporedila s nedavnom izjavom predsjednika Sabora, koji je rekao da ljudi često glasuju za mišljenje s kojim se ne slažu. 

Tezi o korumpiranosti lokalne uprave suprotstavio se dožupan Luka Brčić, po kojemu ne bi trebalo sve optužbe za korumpiranost i lopovluk svaliti na "mladu Republiku Hrvatsku", jer su brojni kadrovi koji su opljačkali zemlju ipak formirani u ranijem sustavu. Netransparentnost brojnih općina iz njegove županije u istraživanju GONG-a pokušao je objasniti nedostatkom educiranih kadrova, a ne lošom namjerom. Po njegovu iskustvu posao načelnika općina traje 24 sata dnevno, a svi su oni proteklih godina bili opterećeni izgradnjom infrastrukture, pa su se manje bavili transparentnošću. Obećao je da će županija pomoći općinama koje su u posljednjem istraživanju GONG-a postigli loše rezultate iz otvorenosti i transparentnosti, ali, naglasio je, to će učiniti samo onima koji tu pomoć i zatraže.

Patricija Granić iz Udruge „Sunce“ požalila se kako su se jedinice lokalne samouprave iz njihove županije slabo odazvale na njihov poziv za suradnju u organizaciji edukacijskih predavanja za građane o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, o tome kako se pišu dopisi, što su studije o utjecaju na okoliš i sličnim pitanjima. Od više od 50 jedinica lokalne samouprave odgovorilo ih je samo 10, od čega je samo šest pozitivno odgovorilo.

Jadranka Duvančić, voditeljica Odsjeka za općinsku imovinu iz općine Podstrana, priznala je kako je njihova općina do prije dvije i pol godine bila loša po transparentnosti, ali da se to u međuvremenu značajno popravilo. Otvorili su internetsku stranicu koja se dnevno ažurira, a sve odluke načelnika i predstavničkog tijela redovno objavljuju. Iako redovno pozivaju medije na sjednice općinskog vijeća, rijetko se odazivaju, pa tako nisu objavili da su lani imali dva rebalansa proračuna, i to oba s povećanjem prihoda. Otkrila je kako su u općini otkrili korupcijski slučaj, s višemilijunskim iznosom potencijalne štete, zbog kojeg su protiv jednog službenika podnijeli kaznenu prijavu nadležnim organima. Međutim, taj slučaj već više od dva mjeseca leži u ladicama istražitelja, a umjesto da se istraga intenzivira, istražitelji urgiraju da se kaznena prijava povuče, a suspendirani službenik vrati na posao. Što ako povučemo kaznenu prijavu, kakvu poruku šaljemo javnosti, pita se Duvančić.

Željko Erceg, urednik je projekta Lokalna Hrvatska, koji od veljače na 2200 mailova dužnosnika i namještenika u 250 jedinica lokalne samouprave dnevno šalje po pedesetak vijesti sa 188 internetskih stranica općina i gradova koji imaju ugrađene RSS signale. Na taj način, umrežavanjem informacija iz lokalnih sredina postiže se puno veća razina informiranosti i otvorenosti. Neki gradovi i općine (poput Oroslavlja, Fužina i Virovitice) postigli su veću transparentnost otvaranjem Facebook stranice. Ali, i tu postoje problemi. U jednoj dalmatinskoj općini načelnik se suglasio s dijeljenjem informacija, ali to je spriječio web master. U drugoj općini načelnica je rekla da joj to ne treba. U trećoj je problem u needuciranosti, jer načelnik kaže da njegova tajnica mail otvara jednom tjedno, dok se on sam ne zna služiti kompjutorom.

Tihomir Kralj naglasio je značaj medija u otkrivanju društvenih nezakonitosti. Činjenica je, po njemu, da se bez istraživačkog novinarstva veliki broj afera u Hrvatskoj ne bi otkrio. Smatra da stoga svi moramo zahvaliti medijima, ali i potaknuti ih da tako nastave. Ali, misli da nije problem samo u medijima, jer je često većina nas kriva zato što ne djeluje u prevenciji korupcije „proaktivno“.

Mario Popović, predsjednik Mladeži HSP-a, istaknuo je kao veliki problem Sveučilište u Splitu, gdje je Upravni sud jučer poništio izbor Ivana Pavića za rektora u trećem mandatu. Senat Sveučilišta sazvan je za danas s jedinom točkom dnevnom reda potvrdom Pavićeva mandata. Izrazio je nadu da pravna država neće dopustiti nelegalnu situaciju na Sveučilištu.

Branko Dragičević, iznio je slučaj iz Kaštela, gdje je Vrhovni sud donio privremenu zabranu otuđenja i svakog opterećenja zemljišta površine 86.500 četvornih metara. Međutim, kupci zemljišta, naftna kompanija OMV i autokuća Hyundai, koji su na tom terenu izgradili benzinsku crpku i autosalon, u zemljišnoknjižnom postupku ukinuli su bivši broj parcele, pa su nakon toga opteretili zemljište kreditom od 2,6 milijuna eura. Pita se je li nešto takvo moguće u pravnoj državi.