(Tekst preuzet sa internetske stranice Ureda za udruge)
U Washingtonu je 12. srpnja održan međunarodni sastanak na vrhu na kojemu je predstavljena nova multilateralna inicijativa „Partnerstvo za otvorenu vlast“. Sastanak je održan u State Departmentu, uz domaćinstvo američke državne tajnice Hillary Clinton i brazilskog ministra vanjskih poslova Antonia Patriote, uz sudjelovanje predstavnika državnih tijela i organizacija civilnoga društva više od šezdeset država, uključujući i Hrvatsku.
Svrha je inicijative „Partnerstvo za otvorenu vlast“ osigurati konkretan napredak na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, uključivanja i osnaživanja građana i civilnoga društva, borbe protiv korupcije te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima. Začetnik Inicijative je američki predsjednik Barack Obama, koji je u govoru na Općoj skupštini UN-a rujna 2010. najavio osnovna načela, koja se uvelike naslanjaju na Direktivu o otvorenoj vlasti (Open Government Directive), jednu od okosnica njegova programa.
Partnerstvo za otvorenu vlast formalno je inaugurirano 20. rujna 2011. na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku, kada je osam država članica Upravljačkog odbora Inicijative (Brazil, Filipini, Indonezija, Južnoafrička Republika, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija) potpisalo Deklaraciju o otvorenoj vlasti te najavilo akcijske planove za svoje zemlje. Nacionalni akcijski planovi novih država sudionica Inicijative trebali bi, nakon šire javne rasprave, biti predstavljeni Upravljačkom odboru i ostalim zemljama članicama najkasnije do ožujka 2012. za kada je predviđen sljedeći sastanak te globalne inicijative u Brazilu. Trenutačno u njoj sudjeluje 46 država, među njima i Republika Hrvatska.
Republika Hrvatska poslala je krajem kolovoza 2011. službeno pismo namjere sudjelovanja u Partnerstvu za otvorenu vlast, a prva javna rasprava održana je 14. rujna u organizaciji Ureda predsjednika RH, Ureda za udruge Vlade RH i Veleposlanstva SAD-a u RH. Slijedi izrada nacionalnog akcijskog plana, uz sudjelovanje civilnoga društva i predstavnika zainteresirane javnosti.
Temeljna načela Inicijative
Države koje žele sudjelovati u Inicijativi moraju pokazati posvećenost načelima otvorene vlasti i to prihvaćanjem minimalnih standarda u četiri ključna područja koja se mjere objektivnim pokazateljima i koja vrednuju neovisni eksperti:
Pravodobna objava temeljnih proračunskih dokumenata čini sastavnicu fiskalne odgovornosti te otvorenog i transparentnog proračunskog sustava.
Usvojen Zakon o pravu na pristup informacijama, koji jamči pravo javnosti na informacije i pristup podacima tijela javne vlasti, što je preduvjet napretka prema otvorenosti rada vlasti.
- Javnost imovinskih kartica dužnosnika odnosno rukovodećih službenika
Prihvaćeni propisi koji iziskuju javnu objavu i uvid u prihode i imovinu dužnosnika odnosno rukovodećih službenika ključni su za suzbijanje korupcije, otvoreno i odgovorno upravljanje.
Otvorena vlast podrazumijeva spremnost na uključivanje građana i civilnoga društva u procese donošenja i provedbe javnih politika te zaštitu građanskih sloboda.
Zajednički izazovi
Obveze koje preuzimaju države sudionice strukturirane su oko pet velikih izazova s kojima se suočavaju tijela javne vlasti u svakoj zemlji. U prvoj godini sudjelovanja od zemalja se očekuje da odaberu barem jedan od tih izazova i razviju konkretne mjere i aktivnosti na nacionalnoj, lokalnoj/pod nacionalnoj razini odnosno na onoj razini za koju procjenjuju da će na njoj imati najviše utjecaja. Riječ je o sljedećih pet izazova:
- Poboljšanje pružanja javnih usluga
- unapređenje širokog spektra usluga koje se pružaju građanima uključujući zdravstvenu skrb, obrazovanje, socijalnu skrb, vodoopskrbu, isporuku električne energije, telekomunikacije, ali i druge relevantne javne usluge, kroz osnaživanje rada javne uprave te inovacije u privatnom sektoru;
- Povećanje integriteta javnih službi
- suzbijanje korupcije u obavljanju javnih poslova, pristup informacijama, reforma sustava financiranja izborne promidžbe, slobode rada medija i civilnoga društva;
- Djelotvornije upravljanje javnim resursima
- proračun, javna nabava, prirodni resursi i inozemna pomoć;
- Stvaranje sigurnijih zajednica
- službe javnog reda i sigurnosti, učinkovit odgovor na krize, katastrofe, ekološke nepogode;
- Jačanje odgovornosti poduzeća
- odgovornost poduzeća za pitanja kao što su okoliš, suzbijanje korupcije, zaštita potrošača te uključivanje u rješavanje problema u lokalnoj zajednici.
Koraci prema aktivnom uključivanju potencijalnih zemalja sudionica inicijative
Postupak uključivanja novih zemalja u Inicijativu provodi se u sedam koraka:
1. Ispuniti minimalne uvjete (u navedena četiri ključna područja) i pokazati spremnost na prihvaćanje pet zajedničkih izazova Partnerstva za otvorenu vlast.
2. O namjeri sudjelovanja izvijestiti Upravljački odbor upućivanjem pisma koje će se objaviti na portalu Inicijative (http://www.opengovpartnership.org/).
3. Organizirati široku javnu raspravu kako bi država izvijestila o svojim obvezama u Inicijativi te utvrdila forum s više dionika koji će služiti za redovito savjetovanje o provedbi obveza.
4. Izraditi godišnji nacionalni akcijski plan s konkretnim mjerama i aktivnostima, a vezano uz barem jedan od pet ključnih izazova. Pritom se po potrebi može koristiti ekspertiza koja će biti na raspolaganju u sklopu mehanizma umrežavanja u sklopu Inicijative.
5. Sudjelovati u savjetovanju s Upravljačkim odborom i drugim državama članicama Inicijative o nacrtu akcijskog plana.
6. Javno potvrditi prihvaćanje Deklaracije o načelima Partnerstva za otvorenu vlast te objaviti
završni nacionalni akcijski plan na portalu Inicijative.
7. Nakon isteka godine dana provedbe akcijskog plana, u roku od tri mjeseca objaviti izvješće o samoprocjeni napredovanja u provedbi Inicijative te surađivati u izradi neovisnog izvješća koje će pripremiti ugledni lokalni ekspert u sklopu mehanizma neovisnog i otvorenog izvješćivanja uspostavljenog kroz Inicijativu.