Građani Republike Hrvatske znaju sve više o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa i očekuju sve više od dužnosnika kad je riječ o izbjegavanju sukoba interesa. Također očekuju da dužnosnici tijekom svog mandata prikažu i svoju i imovinu povezanih osoba i budu maksimalno posvećeni radu za javno dobro. One koji bi najdrastičnije kršili ta načela kaznili bi smjenjivanjem s dužnosti i doživotnom zabranom obnašanja javnih dužnosti uz novčanu ili zatvorsku kaznu. To pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnijenja o koje je za Transparency International Hrvatska provela agencija Promocija Plus između 2. i 4. svibnja na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske koji su ispitivali stav građana o pojedinim odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Ista istraživanja TIH je proveo i 2003., 2005. i 2010. godine. Ovo je završno istraživanje je u sklopu projekta „Sukob interesa i kako ga izbjeći“ ukupne vrijednosti 37.900 dolara, od čega 24.990 financira Balkan Trust for Democracy, koji djeluje u sklopu German Marshall Fonda, dok je ostatak osigurao TIH iz vlastitih sredstava.

Postotak građana koji su čuli za Zakon o sprečavanju sukoba interesa je najviši do sada i iznosi 71,5 posto. Kad je zakon 2003. još bio u nacrtu za njega je znalo samo 41,8 posto, a prošle godine je taj broj narastao na 68,2 posto. Broj građana koji smatraju da dužnosnici mora dati podatke o svom imovnom stanju i dalje raste – s ovom odredbom se u potpunosti slaže njih 92,3 posto. Ovako visok postotak suglasnosti može se tumačiti kao posljedica velikog broja skandala koji su pokazali da u hrvatskoj administraciji veći broj dužnosnika ima imovinu koja nije razmjerna njihovim prihodima. Značajno je porastao i broj građana koji se u potpunosti slažu da vrijednost poklona dužnosnicima ne bi smjela biti veća od 500 kuna i dosegao je 82,8 posto, što je najviše do sada.

Najviši do sada je i broj građana koji smatraju da dužnosnici ne bi smjeli biti članovi nadzornih odbora poduzeća: u ispitivanju provedenom prije donošenja Zakona za tu odredbu se zalagalo 82,7 posto ispitanika, a u najnovijem istraživanju 92,7 posto. Otprilike jednako je porastao broj građana koji smatraju da dužnosnik za trajanja mandata ne bi smio raditi za druge: sa 79,7 posto 2003. na 89,3 posto. U potpunosti se s ovom odredbom slaže 83,9 posto građana što je u odnosu na prvo istraživanje rast od gotovo 20 posto.

Najšarolikiji su odgovori na pitanje što bi dužnosnici za mandata trebali učiniti sa svojim poduzećem: najviše građana, 22,5 posto, smatra da bi trebali prenijeti vlasnička prava na posebnu tvrtku (2003. 20,5 posto), 24,7 posto smatra da vlasnici poduzeća ne bi smjeli biti državni dužnosnici (2003. 25,5 posto) a 20,3 posto misli da bi trebali za mandata zamrznuti poslovanje svog poduzeća. Ovo je jedino pitanje kod kojeg odgovori variraju, dok su kod svih drugih pitanja stavovi građana sve preciznije definirani, što pokazuje da su očekivanja od dužnosnika sve veća.

Prezentacija "Rezultati istraživanja javnog mnijenja o sprečavanju sukoba interesa - svibanj 2011.g."

* - tekst preuzet sa internet stranice Transparency International Hrvatska