Hrvatska je za 2011. godinu na Indeksu percepcije korupcije (IPK) Transparency Internationala na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije) ocijenjena s 4, što je za desetinu boda niža ocjena nego prošle godine.

Hrvatska je u prethodne dvije godine imala ocjenu 4,1, a za 2008. je imala dosad najvišu ocjenu – 4,4. Ove ocjene nisu egzaktne i ne mogu se u potpunosti uspoređivati, odnosno samo na temelju njih se ne može tvrditi da se korupcija u nekoj zemlji povećava ili smanjuje, ali pokazuju trend. Na temelju IPK može se zaključiti da se u Hrvatskoj reforme zakonodavstva, javne uprave i sudstva trebaju još odlučnije provoditi ako se želi suzbiti korupcija.

Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno deset istraživanja, uz raspon ocjena od 3,4 do 5,2. Pri ocjenjivanju Hrvatske korištena su istraživanja za 2011. koja su proveli Economist Intelligence Unit (ocjena 5,1), nevladina udruga Freedom House (3,7), Global Insights (bivši Svjetski centar za istraživanje tržišta - World Market Research Centre) (4,4), Indeks transformacije zaklade Bertelsman (Bertelsman Transformation Index) (4,6), Svjetski izvještaj o konkurentnosti Instituta za razvoj upravljanja (Institute for Management Development) (3,4), istraživanje Political Risks Services (5,2), Svjetski projekt o pravosuđu (World Justice Project) (3,5) i Globalni izvještaj o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum) (3,4). Od izvještaja za 2010. godinu korišten je Globalni izvještaj o konkurentnosti (3,6) te Svjetski izvještaj o konkurentnosti Instituta za razvoj upravljanja (3,5). Istraživanja su mahom provođena od prosinca 2009. do rujna 2011. godine.

Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. Kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, a kod nekih se uzima u obzir koliko su pregledni i transparentni procesi izdavanja dokumenata u tijelima javne vlasti. U istraživanjima su ispitanicima između ostalih postavljana pitanja poput: postoje li jasne procedure i sustav nadzora kada se radi o raspodjeli i korištenju javnih sredstava; zloupotrebljavaju li dužnosnici javna sredstva u privatne ili stranačke svrhe; imenuje li Vlada veliki broj dužnosnika izravno. Pojedini sudski procesi ili skandali imaju malo utjecaja na indeks. Ukoliko želi suzbiti korupciju na razinu koja neće ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu i daljnji razvoj u svim segmentima društva Hrvatska mora doraditi zakonodavni okvir i dosljedno ga provoditi uz primjenu preglednih procedura u radu tijela javne vlasti.

Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala je najopsežnije svjetsko ispitivanje percepcije korupcije, provodi se od 1995., a ove godine obuhvaća 183 zemlje, pet više nego lani. Rezultati Indeksa percepcije korupcije sastavljeni su na temelju ukupno 17 ispitivanja koja je provelo 13 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analitičari. Smatra se da tek u zemljama s ocjenom 5 i višom korupcija ne ugrožava daljnji razvoj gospodarstva i društva u cjelini.

Prezentacija indeksa percepcije korupcije 2011. g.

Rezultati za 2011. g.  

* tekst preuzet sa internet stranice Transparency International Hrvatska