Korupcija kao globalni problem

Korupcija predstavlja jedan od najvećih izazova među državama članicama Europske unije. Na području Europske unije postoje brojni međunarodni instrumenti za borbu protiv korupcije kao i snažno antikorupcijsko zakonodavstvo, ali razina njihove implementacije još uvijek  nije u potpunosti zadovoljavajuća.
 
Ekonomski troškovi uzrokovani korupcijom iznose  oko 120 milijardi eura godišnje, a taj iznos otprilike odgovara  jednom postotku bruto nacionalnog proizvoda (BDP)  Europske unije, odnosno predstavlja nešto manje od godišnjeg proračuna Europske unije. Iz tog razloga ne čudi činjenica da svaki četvrti građanin Europske unije smatra korupciju najvećim problemom u svojoj državi. Zbog navedenih činjenica zastupnici u Europskom parlamentu  pozivaju na snažnu političku volju te na vraćanje povjerenja građana u provedbu učinkovite antikorupcijske politike.

Postojeći pravni mehanizmi za borbu protiv korupcije

Europska unija ima pravo djelovati na području antikorupcijske politike sukladno parametrima utvrđenima Sporazumom o funkcioniranju Europske unije. Sukladno Sporazumu, Europska unija je dužna osigurati  visoku razinu sigurnosti što uključuje prevenciju i borbu protiv kriminala te usklađivanje kaznenih zakona.

Usvajanjem Stockholmskog  programa, donesenog od strane Europskog parlamenta 25. studenog 2009. godine, Europska komisija je dobila politički mandat za mjerenje napora u borbi protiv korupcije i za razvoj sveobuhvatne antikorupcijske politike Europske unije u suradnji s GRECO-om (Group of States Against Corruption)kojeg je osnovalo Vijeće Europe.
Na međunarodnoj razini, glavni postojeći mehanizmi praćenja i evaluacije napretka zemalja su GRECO, OECD-ova Radna grupa protiv podmićivanja te Konvencija UN-a protiv korupcije.
 
Unutar Europske unije, Okvirna odluka 2003/568/JHA o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru, donesena od strane Vijeća Europske unije 22. lipnja 2003. godine , imala je za cilj kriminalizaciju kako aktivnog tako i pasivnog podmićivanja uspostavom još preciznijih pravila o odgovornosti pravnih osoba i odgovarajućih sankcija.
Međutim mnoge članice EU-a nisu preuzele najpreciznije odredbe o kriminalizaciji aktivnog i pasivnog podmićivanja te odgovornosti pravnih osoba.

Neke države članice Europske unije su ratificirale sve ili većinu međunarodnih pravnih akata o borbi protiv korupciji. Ipak, tri države članice Europske unije nisu  ratificirale Kaznenopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji , dvanaest ih nije ratificiralo njezin dodatni protokol, dok ih sedam nije ratificiralo Građanskopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji. Tri države članice još uvijek nisu ratificirale Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije. Pet država članica nije ratificiralo Konvenciju protiv podmićivanja OECD-a (Organisation for Economic Co-operation and Development).

Europska komisija usvojila paket mjera za borbu protiv korupcije

S obzirom na nedovoljnu učinkovitost postojećih pravnih mehanizama Europska komisija (EK) usvojila je 6. lipnja 2011.g. novi paket mjera za borbu protiv korupcije u svim članicama Europske unije. Komisija će putem Izvještaja Europske unije o borbi protiv korupcije pratiti i ocjenjivati napore država članica u borbi protiv korupcije i time, između ostaloga, nastojati potaknuti veću političku volju. Ciljevi Izvještaja su osigurati provedbu postojećih pravnih alata i funkcioniranje institucionalnih mehanizama te jačati međusobno povjerenja između država članica.

Uspostavljane Izvještaja Europske unije o borbi protiv korupcije odgovor je Europske komisije na zahtjev država članica iz Stockholmskog programa za „razvijanjem indikatora na temelju postojećih sustava i zajedničkih kriterija u cilju mjerenja napora u borbi protiv korupcije u Uniji“ kao i na zahtjev Europskog parlamenta za redovnim praćenjem nastojanja država članica u borbi protiv korupcije.Uz potporu stručne grupe i mreže istraživačkih suradnika te potreban proračun Europske unije Izvještaj će pripremati i objavljivati Europska komisija svake dvije godine počevši od 2013g.

Kod izrade Izvještaja, Europska komisija će se oslanjati na različite izvore informacija, uključujući prethodno navedene postojeće mehanizme praćenja (GRECO, OECD, UNCAC), neovisne stručnjake, rezultate istraživanja, službe Europske komisije i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), države članice, institucije  poput Europola i Eurojusta, Europsku mrežu protiv korupcije, istraživanja Eurobarometra i civilno društvo.
 
Novi mehanizam objavljivanja izvješća će olakšati razmjenu najboljih praksi, identificirati slabosti i trendove unutar Europske unije s kojima se potrebno suočiti, prikupiti usporedne podatke od 27 zemalja članica te stimulirati zajedničko stjecanje znanja i daljnje poštivanje obveza Europske unije i međunarodne zajednice. Osim toga, stvoriti će temelje za pravilnu pripremu budućih političkih djelovanja Europske unije na području borbe protiv korupcije.

Osim navedenog mehanizma Europska unija trebala bi sudjelovati i u radu GRECO-a. Sudjelovanje EUROPSKE UNIJE u GRECO-u, iako u potpunosti ne odgovara potrebama unije za periodičkim izvještavanjem o nastojanjima na polju borbe protiv korupcije, stvorit će sinergiju između dva mehanizma. Naime, GRECO može pružiti vrijedne podatke u obliku komparativne analize postojećih GRECO-vih evaluacijskih izvještaja.

Rezolucija Europskog parlamenta o naporima Europske unije u borbi protiv korupcije

Tijekom zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu 15. rujna 2011. godine usvojena je Rezolucija o naporima Europske unije u borbi protiv korupcije. U Rezoluciji se iznosi osvrt na dosadašnje napore u području borbe protiv korupcije te se predlaže niz mjera i akcija za daljnje unapređivanje i implementaciju zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije na razini Europske unije.

Rezolucija pozdravlja usvajanje  paketa mjera za borbu protiv korupcije od strane Europske komisije, te poziva komisiju da razmotri objavu privremenih izvješća o naporima Europske unije na području borbe protiv korupcije prije 2013. godine, odnosno ranije nego što je to Komisija predložila u  lipnju 2011.godine.

Imajući u vidu prekograničnu dimenziju korupcije kao i njene posljedice za unutarnje tržište, Europski parlament se zalaže za uvođenje jedinstvenih sankcija za korupciju na razini Europske unije. Predlaže se poduzimanje daljnjih akcija usmjerenih ka usklađivanju zakonodavstva o zaštiti „zviždača“ te kriminalizaciji nezakonitog bogaćenja.

Europske institucije i sve države članice pozivaju  se na osiguravanje veće transparentnosti putem izrade novog ili poboljšanja postojećeg kodeksa ponašanja u kojem će biti jasno definirana pravila za sprečavanje sukoba interesa. Poziva se i na poduzimanje akcija za „sprečavanje i borbu protiv infiltracije korupcije u politiku i medije“, uključujući povećanje transparentnosti i nadzora njihova financiranja.

Vijeće Europske unije se poziva na osiguravanje neophodne političke predanosti država članica borbi protiv korupcije kao i na provedbu mjera koje je Europska komisija usvojila u okviru svog antikorupcijskog paketa iz lipnja 2011.godine.