Javna nabava obuhvaća skup postupaka koje naručitelji, koji samostalno ne stječu financijska sredstva nego su neposredni ili posredni korisnici državnog ili lokalnog proračuna, moraju provesti prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavi roba, radova ili usluga.
"Javnom nabavom protiv korupcije" - promotivni letak
"Javnom nabavom protiv korupcije" - promotivna brošura
Ciljevi javne nabave:
- kratkoročni ili primarni: racionalno i učinkovito trošenje proračunskih sredstava
- dugoročni ili sekundarni: sprječavanje korupcije i kriminala, pozitivni utjecaj na gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje (poticanje tržišnih natjecanja, promicanje izvrsnosti), unapređivanje upravljanja javnim financijama, očuvanje okoliša, pravna sigurnost i drugo.
U javnoj nabavi susreću se dva bitna segmenta državne ekonomije: javni sektor kao naručitelj i privatni sektor kao ponuditelj.
Javni naručitelji u Republici Hrvatskoj mogu biti
- državna tijela Republike Hrvatske
- jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave
- pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, a koje nemaju industrijski ni trgovački značaj
- udruge koje su osnovale državna tijela ili jedinice lokalne samouprave
Javna nabava je područje u kojem se pojavljuju velike svote novca te je jedna od najkritičnijih gospodarskih aktivnosti s obzirom na korupcijske rizike.
Korupcijski rizici su jasniji kad se čitav postupak javne nabave podjeli u nekoliko osnovnih faza:
· prijedlog za postupak javne nabave koji uključuje određivanje vrste postupka i pripremu natječajne dokumentacije,
· postupak javne nabave od otvaranja ponuda do izbora najpogodnijeg ponuđača,
· stvarno izvršenje i kontrola nad postupkom javne nabave
Svaka od faza postupka sadrži korupcijske rizike mada se nepravilnosti najčešće događaju pri izradi natječajne dokumentacije koja se sastavlja na način da daje prednost određenom ponuđaču tj. propisuju se uvjeti za koje se unaprijed zna da ih može ispuniti samo točno određeni ponuđač.
Da bi se spriječila korupcija u javnoj nabavi i time zaštitila sredstva poreznih obveznika potrebno je detaljno normirati područje javne nabave na način da se jamči jednak tretman svih sudionika sustava javne nabave prema unaprijed zadanim pravilima, te da se svim sudionicima postupka jamči pravna zaštita.
U Republici Hrvatskoj područje javne nabave regulira Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11), koji je uvelike uzeo u obzir odredbe prava Europske Unije u području javne nabave. Ovim se Zakonom uređuju:
1. postupci javne nabave svih vrijednosti, u kojima naručitelji i ponuditelji sklapaju ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama,
2. nadležnosti tijela nadležno za sustav javne nabave i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave,
3. pravna zaštita u svezi s postupcima javne nabave
Uprava za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva provodi i nadzire primjenu zakona i podzakonskih akata u području javne nabave i javno-privatnog partnerstva. Sukladno tome, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. kolovoza 2009. godine donijela Uredbu o provođenju nadzora nad provedbom zakona o javnoj nabavi kroz obavljanje preventivno-instruktivne djelatnosti (NN 97/09.) Ovom Uredbom utvrđuju se ovlasti tijela nadležnog za sustav javne nabave, način postupanja i druga bitna pitanja u vezi s nadzorom kroz obavljanje preventivno-instruktivne djelatnosti nad provedbom Zakona o javnoj nabavi. Preventivno-instruktivna djelatnost je administrativno-stručna djelatnost koju tijelo nadležno za sustav javne nabave obavlja u svrhu sprječavanja ili otklanjanja nepravilnosti u postupcima javne nabave a koje mogu nastati ili su nastale kao posljedica povrede Zakona i podzakonskih propisa u području javne nabave.
Nadalje, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. studenoga 2009. godine donijela Uredbu o Uredu za središnju javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske (NN 138/09). Ured je naručitelj koji za središnja tijela državne uprave obavlja središnju javnu nabavu roba i usluga (nabavne kategorije), i to:
– utvrđuje ukupne potrebe za nabavom roba i usluga obveznika središnje javne nabave i uspostavlja bazu podataka, vezano za zahtjeve obveznika središnje javne nabave po nabavnim kategorijama;
– koordinira aktivnosti između obveznika središnje javne nabave;
– istražuje tržište;
– planira provedbe postupaka nabave;
– uspostavlja i upravlja bazom podataka o sklopljenim ugovorima i okvirnim sporazumima te podnošenje statističkih izvješća Vladi Republike Hrvatske;
– implementira napredne tehnologije u provedbi postupaka javne nabave;
– vodi portal za središnju javnu nabavu i objavljuje sklopljene ugovore i okvirne sporazume, kao i ugovore sklopljene na temelju okvirnih sporazuma;
– izrađuje dokumentaciju za nadmetanje i ostale potrebne dokumentacije;
– provodi postupke nabave;
– ugovara;
– prati izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma;
– analizira uspješnost središnje javne nabave kroz kontinuirano praćenje ušteda;
– priprema prijedlog odluke o određivanju roba i usluga koje se nabavljaju putem središnje javne nabave;
– obavlja druge poslove koji po svojoj prirodi spadaju u djelokrug njegovih poslova.
Pravnu zaštitu jamči Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Ona je samostalno i neovisno drugostupanjsko državno tijelo čija se nadležnost ostvaruje kroz rješavanje žalbi u postupcima javne nabave, po svojoj organizaciji i nadležnosti Državna komisija ima obilježja i sudskoga i administrativnoga tijela.
Na rad i ustrojstvo Državne komisije primjenjuju se načela sadržana u Zakonu o javnoj nabavi: načelo zakonitosti i transparentnosti. Navedena načela se ostvaruju kroz način rada i odlučivanja, financiranje rada te kroz način imenovanja članova Državne komisije.
Objavom svih odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave na Internet stranici http://www.dkom.hr/ u neanonimnom obliku, doprinosi se razvoju pravne prakse i transparentnosti.