Da bi političke stranke mogle funkcionirati i sudjelovati na izborima potrebna su im materijalna sredstva. Sredstva financiranja političkih stranaka kao članarine ili javno financiranje ne mogu pokriti visoke troškove koji proizlaze iz sve skupljih izbornih kampanja te se stranke okreću privatnim izvorima financiranja. Upravo prikupljanje i trošenje sredstava koje nije kontrolirano i transparentno može stranke učiniti ovisnima o donatorima sredstava, obvezati ih na uzvraćanje usluga nakon dolaska na vlast te u konačnici   ugroziti i  funkcioniranje demokratskih institucija. Da bi se uklonio visoki korupcijski rizik koji proizlazi iz netransparentnog i nenadziranog stjecanja i trošenja sredstava suvremena zakonodavstva nastoje propisima što detaljnije regulirati ovo područje. 

Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa je izradio Pregled sustava financiranja političkih stranaka u europskim zemljama.
 

U Republici Hrvatskoj ovo područje uređeno je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11,27/13).

Odredbe Zakona primjenjuju se na:

• redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• financiranje izborne promidžbe političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske, za zastupnike u Hrvatski sabor, za članove za Europski parlament, za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba, te za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

PRIHODI POLITIČKIH STRANAKA

Političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se financirati iz sredstava državnog proračuna, kao i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pravo na redovito godišnje financiranje iz sredstava državnog proračuna imaju političke stranke koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru, nezavisni zastupnici koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnici nacionalnih manjina, a pravo na financiranje iz sredstava proračuna jedinice lokalne i područne regionalne samouprave imaju političke stranke koje imaju člana u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su izabrani s nezavisnih lista.

Političke stranke mogu radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva stjecati prihode od imovine u svojem vlasništvu, članarine, izdavačke djelatnosti, dobrovoljnih priloga (donacija), prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija te iz drugih zakonom dopuštenih izvora.

Donacije: Zakon definira dobrovoljne priloge kao povremene ili redovite uplate kojima fizičke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac, odnosno pružaju usluge ili daju proizvode bez naplate, političkoj stranci, nezavisnom zastupniku, zastupniku nacionalnih manjina, nezavisnom članu predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te nezavisnoj listi i kandidatu, za njihov politički rad, odnosno za financiranje izborne promidžbe. Zakon ograničava ukupan iznos donacija od fizičke osobe na najviše 30.000,00 kuna a od pravne osobe na najviše 200.000,00 kuna godišnje. Zabranjeno je primanje anonimnih donacija.
Donacije za financiranje troškova izborne promidžbe uplaćuju se na poseban račun političke stranke, koji je politička stranka ili kandidati za predsjednika RH dužna otvoriti za financiranje troškova izborne promidžbe i mogu se prikupljati isključivo na navedene račune. Prikupljena sredstva mogu se koristiti samo za aktivnosti izborne promidžbe.

Zabranjuje se financiranje od:

• stranih država, stranih političkih stranaka, stranih pravnih osoba,
• državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• udruga radnika i poslodavaca,
• udruga, zaklada i fondacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprofitnih udruga i organizacija,
• fizičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima

Zakonom su ograničeni iznosi ukupnih troškova izborne promidžbe na izborima:

• 8.000.000,00 kuna za Predsjednika Republike Hrvatske,
• 1.500.000,00 kuna u jednoj izbornoj jedinici za zastupnike u Hrvatski sabor,
• 1.500.000,00 kuna za članove za Europski parlament,
• 500.000,00 kuna za gradonačelnika Grada Zagreba,
• 400.000,00 kuna za župana, gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije,
• 250.000,00 kuna za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika,
• 100.000,00 kuna za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika,
• 50.000,00 kuna za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika.

Tijela nadležna za provedbu nadzora i revizije:

• Državno izborno povjerenstvo
• Državni ured za reviziju

Sankcije: administrativne i prekršajne

Administrativne sankcije za kršenje zakona:

1) potpuni gubitak naknade troškova izborne promidžbe,
2) djelomični gubitak naknade troškova izborne promidžbe,
3) obustava isplate naknade troškova izborne promidžbe.

Političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su godišnje financijske izvještaje i financijske izvještaje o financiranju izborne promidžbe objaviti na svojim web-stranicama.

Izvješće o provedenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka Državni ured za reviziju dostavlja Hrvatskom saboru do kraja tekuće godine za prethodnu godinu.

Izvješće za 2007.g.

Izvješće za 2008.g.

Izvješće za 2009.g.